LONDON – Sjedinjene Američke Države dostavile su jula 2006. godine vladi Vojislava Koštunice 11 preporuka kako bi se ubrzalo hapšenje Ratka Mladića, ali je američka ambasada u Beogradu nakon tri mjeseca izrazila duboku zabrinutost zbog opstrukcije tih prijedloga, objavio je WikiLeaks. U kratkom sadržaju procjene onoga što je Vlada Srbije učinila glede ovih prijedloga, koje je u petak objavio britanski The Guardian, navodi se da Vlada, prvenstveno zbog otpora samog premijera (Koštunica), nije u potpunosti provela nijednu preporuku, a da su samo dvije djelomično provedene.
U zaključku objavljenog dokumenta ističe se da nije proveden najvažniji element prijedloga – da Koštunica i Vlada dosljedno pokažu javnosti da su ozbiljni u pogledu hapšenja Ratka Mladića.
Prvi prijedlog SAD-a bio je da Koštunica javno pozove da se Mladić što prije uhapsi, naloži svim dužnosnicima Vlade da učine sve kako bi postigli ovaj cilj i upozori da će oni koji budu to sprečavali odmah biti uklonjeni s položaja, kao i da zatraži pomoć građana.
Za tri mjeseca provedbe Akcijskog plana Koštunica je dva puta rekao da Mladić treba biti “priveden i predan” Haškom tribunalu, a nijednom da on treba biti “uhapšen”, iako je eksplicitno uvjeravao američkog veleposlanika da će to učiniti, a u oba navrata je kritizirao Bosnu zbog “ruganja pravdi”, jer nije uhapsila generala Dudakovića zbog zločina nad Srbima, navodi se u objavljenoj depeši.
Koštunica, također, nijednom nije zatražio pomoć javnosti, nije javno pozvao tajne službe da ga nađu i uhapse, niti je javno zaprijetio da će kazniti pojedince koji mu budu pomagali, navodi se u ovom dokumentu.
U skladu s drugim prijedlogom, Koštunica je, zajedno s ministrom unutarnjih poslova Draganom Jočićem, trebalo da izda javne upute svim sigurnosnim jedinicama u Srbiji da sva sredstva usmjere na hapšenje Mladića, ali ocjenjuje se da to nije učinjeno, niti postoji plan da se to učini.
Treći prijedlog SAD-a je bio da srpska snage sigurnosti počnu efikasnu potragu prema smjernicama Američke šerifske službe, što također nije učinjeno ni planirano. Američki šerifi su 2005. godine dostavili detaljne informacije ministru Jočiću, uključujući posebne preporuke o strukturi i hijerarhiji djelotvorne jedinice za ovu akciju.
U objavljenoj depeši se također navodi da su propusti u suradnji između službi sigurnosti u Srbiji i izostanak rezultata u značajnoj mjeri rezultat ”labave i neefikasne operativne strukture koju je ustanovila Vlada Srbije”, kao i da su operativne mjere uglavnom iste kao i prije Akcijskog plana.
Četvrti prijedlog je bio da Koštunica privatno pozove Srpsku pravoslavnu crkvu da javno podrži hapšenje i izručenje Mladića, što nije učinjeno, niti planirano.
Peti prijedlog je bio da srpska Vojnosigurnosna agencija, s premijerom i predsjednikom Borisom Tadićem na čelu, podijeli povjerljive informacije koje su prije toga bile predstavljene Vrhovnom vijeću odbrane s američkim veleposlanikom i odabranim veleposlanicima zemalja EU-a, što nije učinjeno niti je planirano.
Prema šestom prijedlogu, tadašnji ministar obrane Zoran Stojković trebalo je da objavi otvaranje službene istrage o Mladićevim pomagačima, zasnovane djelimično na nalazima Komisije Republike srpske za utvrđivanje istine o Srebrenici, što nije učinjeno, niti je planirano, navodi se u dopisu i ističe da su Stojkovićeva nastojanja u Tribunalu od jula te godine u najvećoj mjeri bila kontraproduktivna.
Sedmi prijedlog je bio da se u sklopu ove istrage osumnjičeni za pomaganje Mladiću ili oni koji o mreži pomagača imaju informacije odmah privedu radi ispitivanja ili pritvore, a da se među njima nađu istaknute osobe, kao što je bivši šef vojno-obavještajne službe Aca Tomić, bivši načelnik generalštaba Branko Krga i Mladićev sin Darko, što nije učinjeno.
U okviru osmog prijedloga Koštunica je trebalo da predloži parlamentu novi zakon kojim bi se uvele dodatne krivične kazne za svakoga ko na bilo koji način pomaže osobama optuženim za ratne zločine, što nije učinjeno.
Deveti prijedlog američke vlade odnosio se na to da Vlada Srbije treba pripremiti izvještaj o Mladiću, koji bi naročito obuhvatio informacije o ratnim zločinima za koje je optužen, i da taj izvještaj učini dostupnim za javnost, što također nije učinjeno, navodi se u dopisu i ističe da Koštunicina vlada “praktično ništa nije učinila kako bi Mladićeve zločine stavila u kontekst”.
Deseti prijedlog je bio da Koštunica formira međuagencijski akcijski tim u Srbiji na čelu sa specijalnim tužiteljem za ratne zločine, koji bi bio zadužen za lociranje i hapšenje Mladića i drugih istaknutih bjegunaca, što je samo djelomično provedeno.
U dokumentu se navodi da je akcijskom timu, formiranom po nalogu Tribunala tokom pregovora o Akcijskom planu, a ne prema prijedlozima američke vlade, nedostajala centralizirana, dobro osigurana struktura koju su predložili američki šerifi, prenio je Tanjug.
Posljednji prijedlog američke vlade bio je da Srbija pomogne da se uspostavi regionalni akcijski tim i da aktivno sudjeluje u njemu radi koordiniranja napora različitih policijskih i obavještajnih službi u regiji kako bi se pronašle i uhapsile osobe optužene za ratne zločine, a u ocjeni provedbe ovog prijedloga navodi se da je inicijativa u tom pravcu započeta i da je održan jedan sastanak.
(Vijesti.ba/Fena)