Džemat Sanski Most (Grad)
Hamza-begova džamija
Hamza-begova džamija je prvi put stradala za vrijeme Velikog (Bečkog) rata 1693–1696. godine, kada su hrvatske čete pod vodstvom bana Adama Baćanja poharale Vakuf (Sanski Most): „Loca Turcica a nostris devastata ab anno 1693. usque praesentem 1696… oppidum Vakop…“ (R. Lopašić,”Spomenici hrvatske krajine”, II, str. 11-12). Nakon vojnih razaranja Hamza-begova džamija je obnovljena 1705. godine.
”U prolazu ispod minbera ispisan je lijepim talik pismom slijedeći tekst: Dužnost je svakog muslimana i muslimanke da traže nauku. (Hadis). Pisao siromah Hasan, imam 1117. godine.” (1705). Sa svih strana oko džamije seže prostranije groblje. Najstariji datirani nišan potiče iz 1165 (1751/52) godine, a označuje grob nekog Mehmedpašića, čiji je natpis oštećen i gotovo nečitak.
Datirani su još i ovi nišani: Have, kćeri Mejremine, 1231 (1815), Omer–bega Čekića, sina Hasan–begova, 1254 (1838), -Merjeme, kćeri Ali–begove, 1256 (1840), Hadži Husejin– bega, sina Hasan–begova, 1267 (1850), Ahmeda, sina Ibrahima Čekića, 1287 (1871).Ornamentika nišana ovog groblja je veoma bogata. Tu su, između ostalog, uklesani ibrici, vaze, čelenke, oružje i dr. Među novijim datiranim nišanima ističe se po dimenzijama i dekoraciji spomenik Hasan–bega Čekića, umrlog 1325 (1907)… U Hamza– begovoj džamiji se čuva pedesetak manuskripta na orijentalnim jezicima.“ (M. Mujezinović,”Islamska epigrafika BIH”, knj. III, str. 28-30).
U haremu Hamza-begove džamije bilo je još sveukupno dvadesetak nišana. Prema mišljenju Vedada Biščevića, u haremu su se nalazila dva stara sarkofaga, gdje su ukopani vakif Hamza-beg, kao osnivač džamije, i brat mu Ahmet-beg. (V. i E. Biščević,”Naseljena mjesta općine Sanski Most”, str.76). Pored navedenih, u haremu su bili nišani nekoliko uglednih Sanjana iz rodova Biščevića, Kurbegovića, Jakupovića itd.
Nakon propasti Bosanskog ejaleta (vilajeta) vakufska imovina bila je prepuštena na (ne)milost kjafirima. Najprije su Austro-Ugari sa zemljom poravnali harem kod čaršijskog mosta na desnoj obali Sane:„U Sanskom Mostu na islamskom groblju napravljen je hotel, zgrada kotarskog ureda i osnovne škole, te park.“ (”MEMORANDUM”, 1901., str. 55). Taj harem je pripadao sanskim Kurbegovićima. Kasnije su uništeni i preostali čaršijski haremi: Greblje u Mahali, u Alagića polju (kod današnjeg Vatrogasnog doma) i na zemlji Aganovića (park kod željezničke stanice). Tako je centralni čaršijski harem postala Greda.
Nažalost, ni harem Hamza-begove džamije nije bio pošteđen divljačkog pohoda sanskih fašista iz devedesetih godina prošlog stoljeća:„Srpsko-crnogorski agresor je, 27. juna 1992. godine, srušio džamiju, te kompletan materijal zajedno sa nišanima odvezao na otpad. (”Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini”).
Imami Hamza-begove džamije do 1992. godine
Stalnu imamsku službu u ovom džematu obavljali su slijedeći imami: „Husein ef. Vajzović, 1869. godine, hafiz Muhamed-beg, spominje se kao vjeroučitelj 1891. godine, Salih ef. Arnautović, spominje se kao vjeučitelj 1899. godine, Ahmed ef. Bilajbegović (1926.-1938.), Ali ef. Muratović (1938.-1946.), Adil ef. Džaferagić (1946.-1974.), prof. Mustafa ef. Sušić (1974.-1989.), Derviš ef. Dervišević (1989.-1992.), prof. Muharem ef. Botić (1990.-1992.).“ (“Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini”).
U dostupnoj literaturi se, pored ovog spiska imama Hamza-begove džamije, pojavljuju još neka dosad nepoznata imena:
- „U mjestu Vakufu na Sani (danas Sanski Most) služio je mualim (učitelj) imam Hadži Ibrahim… 6. reb. I 1213. (17. IX 1798).“ (H. Kreševljaković, ”Kapetanije u BIH”, str. 53-54);
- „2568 – Vakufska komisija u Sanskom Mostu- ZVP-u: dostavlja zapisnik sastavljen sa džematlijama tog mjesta o radu imama Mehmeda Handanagića (bosanski jezik). L: 8.“ (ZVP -45 Opći spisi 2509–2658,1892.,str. 219);
- „2570 – Vakufska komisija u Sanskom Mostu- ZVP-u: dostavlja očitovanje Hasana Pašića, imama u Sanskom Mostu, da napušta svoje radno mjesto (bosanski jezik). L: 3.“ (ZVP-45 Opći spisi 2509–2658, 1892., str. 219);
- „2220 – Ulema-medžlis – ZVP-u: dostavlja dekret za Hasana Jažića kojim se postavlja za imama i muteveliju u Sanskom Mostu (bosanski i osmanski jezik). L: 2.“ (ZVP- 89 Opći spisi 2096– 2220,1894., str. 394).
Također, u zemljišnim knjigama za Pobriježje upisan je vlasnik oduzetog posjeda 1909. godine: „Babić Hafiz Mehmed (Muharem)-Sanski Most“ (V. i E. Biščević,”Naseljena mjesta općine Sanski Most”, str. 277). Hafiz Mehmed Babić je obavljao imamsku dužnost od 1891. do 1909. godine.
U zemljišnim knjigama za Šehovce i Čaplje upisan je nepostojeći sanski rod „Hadživajzović“: „Hadživajzović (Husein eff.) Abdul Aziz- Sanski Most“ i „Hadživajzović (Husein eff.) Ibahim- Sanski Most“. (V. i E. Biščević,”Naseljena mjesta općine Sanski Most”, str. 127, 322, 590). Nema nikakvih dilema da je izvorni vlasnik povelikih zemljišnih posjeda bio imam Hamza-begove džamije- hadži Husein-ef. Vaizović. Njegove zemljišne posjede naslijedili su sinovi Abdul Aziz i Ibrahim. Dakle, u zemljišnim knjigama pogrešno je upisan nepostojeći sanski rod Hadživajzovići. U pitanju je sanski ogranak roda Vaizovića (tur. „Vaizzade“), koji i danas žive u Mahali Hamza-begova vakufa.
Vakuf Hamza-begove džamije od 1995. godine
Nacionalizacija vakufske imovine, koja je nakon posljednjeg oslobođenja Sanskog Mosta 1995. godine djelomično vraćena u vlasništvo vakufa Hamza-begove džamije, rezultirala je nestankom službe mutevelije vakufa, a nastankom službe mutevelije džamije. Poznata su nam imena trojice prijeratnih mutevelija Hamza-begove džamije: Mehmed Cepić, Hazim Talundžić i Sejdo Nalić.
Također, poznata su nam imena svih poslijeratnih mutevelija Hamza-begove džamije: Adam Subašić, Reuf Husadžić, Fikret Muhić, Suvad Malešević i Huse Kuburaš. Nekad je takav vakat bio prisutan u sanskoj čaršiji, da je obavljanje dužnosti mutevelije vakufa predstavljalo veliku čast, ali i obavezu prema zadužbini vakifa i džematlijama.
Od značajne vakufske imovine koju je ovaj džemat nekada imao a koju su, malo po malo, oduzimale vlasti Austro-Ugarske, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, nije mnogo ostalo. Poslije minulog rata, vlasti općine Sanski Most su džematu vratile sljedeću vakufsku imovinu: Radnički univerzitet (nekadašnji mekteb) i Gradsku vakufsku pijacu (nekadašnje mezarje „Greblje“). (”Medžlis Islamske zajednice Sanski Most).
Međutim, većina vakufske imovine nije vraćena iz razloga što još uvijek nije donesen Zakon o restituciji, mada je dokumentacija za to pripremljena. Ilustracije radi ponovo navodimo da je tom vakufu oduzeto zemljište gdje je sada hotel, zatim zemljište na stanici koje je kasnije pretvoreno u park. (”Medžlis Islamske zajednice Sanski Most).
Danas ovom vakufu pripada moderni Vakufski tržni centar, prvi takav izgrađen u Bosni i Hercegovini. Pored toga, u sastavu Hamza-begove džamije nalaze se: džamija, gasulhana, biblioteka, arhiv, konferencijska sala, kancelarije, knjižara, restorani i poslovni prostori.
Džemat Hamza-begove džamije
Džemat Sanski Most pruža se u centralnoj gradskoj zoni, dakle i sa lijeve i sa desne obale rijeke Sane. Džemat broji oko 3.000 domaćinstava i posjeduje najveću i jednu od najljepših džamija u Muftiluku bihaćkom, pa i šire. Ona je svoj današnji izgled dobila poslije završetka rata 1992-1995. godine. (”Medžlis Islamske zajednice Sanski Most).
Prije toga, Hamza-begova džamija je posljednji put rekonstruirana 1984. godine. Srpsko-crnogorski agresor je, 27. juna 1992. godine, srušio džamiju, te kompletan materijal zajedno sa nišanima odvezao na otpad. U periodu od 1992-1995. godine na području općine Sanski Most porušeni su svi sakralni islamski objekti (26 džamija, 5 mesdžida, 23 islamske kuće, 1 gasulhana, 1 abdesthana, 1 turbe, 1 musala i 2 poslovna prostora u Islamske zajednice Sanski Most). (”Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini”).
Današnja, nova džamija, utemeljena je jula mjeseca 1997. godine, a svečano otvorena 06. augusta 2000. godine. Svečanosti otvorenja prisustvovalo je između osamdeset i stotinu hiljada građana. Kamen temeljac postavio je legendarni komandant 7. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, rahmetli general Mehmed Alagić, zajedno sa mutevelijom rahmetli Sejdom Nalićem, a svečano otvorio Safet Tufek, džematlija koji je dao najveću donaciju, 40 hiljada KM, za njenu izgradnju. Pečat zvaničnosti otvorenju dao je hadži hafiz Ismet ef. Spahić, naibu-reis Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. Glavni donatori/vakifi su džematlije Sanskog Mosta i dijaspore a znatna sredstva izdvojila je i humanitarna organizacija Visoki saudijski komitet, te općina Sanski Most i njeni privredni subjekti. (”Medžlis Islamske zajednice Sanski Most).
23.05.2008. godine u haremu Hamza-begove džamije upriličena je najavljivana svečanost povodom izgradnje dvije munare Braće Bišćević na ovoj lijepoj džamiji.(”Medžlis Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini”). Dakle, obnovljena Hamza-begova džamija sada ima četiri munare. Dvije munare podigla je porodica Biščević 20. 12. 2007. godine. Munare braće Biščević, Harisa i Edina, podsjećaju nas na mučki ubijenu braću, prilikom transporta logoraša u logor „Manjača“ tokom ljeta 1992. godine.
Stalnu imamsku službu u ovom džematu obavljali su slijedeći imami:
- Husein ef. Kovačević (prvi imam od 1995. do danas),
- Mirsad ef. Sedić (drugi imam od 1995. do 2023.),
- početkom 2024. godine Mirsad ef. Sedić odlazi u penziju, a za drugog imama postavljen je Mirza ef. Žerić, inače glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sanski Most.
Dakako, važan doprinos poslijeratnom razvoju islamskog života i kulture u Sanskom Mostu, dao je mr. Husein ef. Kovačević, aktuelni prvi imam Hamza- begove džamije. On je ujedno i imam sa najdužim stažem u službi Hamza-begove džamije.
U džamiji se klanja svih pet dnevnih namaza, džuma, teravija i bajrami, dok se mektebska nastava izvodi četiri puta sedmično, ili ukupno 16 nastavnih sati. 07. augusta 2022. godine (09. muharrema 1444. h. g.), u prigradskom naselju Krkojevci, Medžlis Islamske zajednice Sanski Most, upriličio je svečano otvorenje novoizgrađene džamije, koja nosi naziv po ashabu Božijeg poslanika, „Abdurrahman ibn Auf-u“.Treba pomenuti da su iz gradskog džemata izrasla dva prigradska, Zdena i Kruhari-Jezernice, te da su isti potpuno samostalni i imaju svoje džamije i ostalu infrastrukturu. (”Medžlis Islamske zajednice Sanski Most).
Džemalije se ukopavaju na gradskom mezarju „Greda“ i džematskom mezarju „Mahala“.