(1) Legenda kaže da je Arap po imenu Halid vodio koze na ispašu u području Kaffa, koje se nalazi u južnoj Etijopiji. Primijetio je da da su koze postale neobično živahne nakon konzumiranja zrnevlja određene biljke.
Prokuhao je zrnevlje u vreloj vodi i napravio prvu kahvu u historiji. Prvi podaci koji ukazuju na masovniju upotrebu kahve jesu podaci o izvozu zrnevlja sa područja Etijopije u Jemen, gdje su napitak pripravljen od spomenutog zrnevlja sufije koristile s ciljem otklanjanja sna i provođenja noći u molitvi.
Do 15. vijeka napitak je stigao na područja Mekke i Turske, odakle jegodine 1645. prenijet na teritoriju Venecije.
Godine 1650. napitak je donešen u Englesku. Donio ga je Turčin po imenu Pasqua Rosee, i upravo on je otvorio prvu kahvanu u Londonu u ulici Lombard . Arapska rijeć za napitak «qahwa» u Turskom jeziku je postala «kahva», u Italiji napitku su dali ime»caffe» a u Engleskoj «coffee»
(2) Drevni Grci su mislili da naše oči emituju svjetlosne zrake, poput lasera, i da zbog toga vidimo.
Prva osoba koja je shvatila da svjetlost ulazi u naše oći, a ne izlazi, bio je Islamski matematičar, astronom i fizičar Ibn el-Haitham.
Ibn el-Haitham je napravi prvu «Camera Obscura»- kamera-od arapske rijeći «qamara za tamnu ili izdvojenu sobu)
Njemu, pored toga, pripada i zasluga za uspostavu fizike kao nauke u modernom opsegu značenja riječi «fizika»(kao nauke temeljene na eksperimentima)i njenom izvođenju iz okvira filozofije
(3) Jedna vrsta šaha igrala se u drevnoj Indiji. Šah je u formu u kakvoj ga danas poznajemo, razvijen u Perziji, odakle se u 10 vijeku posredstvom Arapa u Španiji proširio Evropom i na Istok sve do Japana. Riječ «rook» (engleska riječ za šahovsku figuru u nas poznatu pod nazivom ” top”) potiče od Perzijske rijeći «rukh» -kočija.
(4) Hiljadu godina prije braće Wright, Islamski pjesnik, astronom, muzičar i inženjer po imenu Abbas ibn Firnas, pokušavao je konstruisati prvu leteču mašinu s kojom bi se čovjek vinuo zračnim prostranstvom poput ptice.
Godine 852 po Isau a.s., koristeći veliko platno uoblićeno drvenom konstrukcijom, skočio je sa munare Velike džamije u Kordobi.
Mislio je da će zrakom lebdjeti poput ptice. Ali nije. Platno je usporilo njegov pad, i to je bio prvi padobran u ljudskoj historiji. Abbas ibn Firnas je u padu zadobio samo manje povrede.
Ovaj veliki čovjek, pionir vazduhoplovstva nije se na tome zaustavio. Nastavio je svoja istraživanja i unapređenja konstrukcije leteće mašine i napokon godine 875, u dobi od 70 godina, usavršio je konstrukciju i dizajn svoje leteće mašine, koja je bila napravljena od svile i orlovog perja. Ponovo je pokušao da doksegne davnašnji san čovjeka o letu. Ovoga puta u zrak se vinuo sa vrha planine. Letjeo je na prilično velikoj visini i u zraku ostao oko 10 minuta. «slijetanje» nije teklo baš tako lahko. Došlo je do manjeg udesa, jer , zaključio je ibn Firnas, svojoj letečoj mašini nije dodao rep, koji bi je prilikom sletanja djelovao kao stabilizator. Međunarodni Aerodrom u Bagdagu i krater na Mjesecu nose ime ovog velikana Islamskog svijeta.
(5) Kupanje i pranje jesu vjerske obaveze muslimana. Upravo možda to i jeste razlog zašto su muslimani usavršili proizvodnju sapuna, upravo istog onog kojeg i danas koristimo. Drevni Egipćani znali su za neki tim nazovi sapuna, kao i Rimljani koji su taj, nazovi sapun, koristili kao pomadu.
Ali upravo su muslimani ti koji su kombinirali ulje dobiveno iz povrća sa sodium hidroxidom i aromatićnim tvarima.
Jedna od osnovnih karakteristika koja je za osjetljive i prefinjene, na ugodne mirise naviknute muslimane, kod Krstaških vitezova bila najuočljivija jeste da se Kršćani, za razliku od muslimana nisu prali, tj. da su smrdili.
Šampon je u Englesku donio musliman koji je na obali Brightona otvorio banju (hamam) 1759 godine, i bio je imenovan da se brine o čistoći i redovnom kupanju Britanskih monarha Kralja Georga IV i Williama IV.
(6) Destilacija, metoda izdvajanja tečnosti na osnovu različite tačke njihova ključanja, otkrivena je otprilike oko godine 800. od strane islamskog prvoklasnog naučnika Jabir ibn Hayyana, koji je transformirao alhemiju u hemiju, otkrivši mnoge od osnovnih hemijskih procesa (kristalizacija,destilizacija,oksidacija, filtracija…) i pribora koji se i danas koristi širom svijeta u hemijskim labaratorijima.
Otkrio je sulforovu i natrijevu kiselinu, i na osnovu svojih eksperimenata i otkrića bio je u stanju praviti parfeme u obliku kakve i danas koristimo. Ibn Hayyan je osnivač moderne hemije.
(7) Crank-Shaft je naprava koja prevodi kružno kretanje u pravolinijsko, i osnova je većine moderne mašinerije, kao i motora sa unutrašnjim sagorjevanjem. Kao jedan od največih izuma u modernoj mehanici pronalazak je genijalnog islamskog inženjera po imenu al-Jazari, kako bi pospješio navodnjavanje sušnih područja.
U knjizi «Mehaničke naprave»iz godine 1260, pokazao je i svoje druge izume, i preuredbu već postojećih. Napravio je prve mehaničke satove koje je pokretala voda. Al-Jazar bio je otac robotike. Među 50 njegovih izuma nalazi se i brava sa kombinacijom (šifrom).
(8) «Futrovanje»-metoda šivanja izolirajućeg materijala između dva tanka komada platna. Nije sigurno da li je to pronalazak Islamskog svijeta ili je islamski sviijet tu metodu preuzeo iz Indije ili Kine i dalje je usavršio.
Međutim, sigurno je da je navedena metoda na Zapad prenijeta od starne krstaša u doba krstaških ratova, koji su vdjeli da muslimanski borci za futrovanje koriste slamu nabijenu između dva komada platna i koristeći to umjesto teškog metalnog oklopa. Metoda se pokazala izuzetno uspješnom, i pružala je osim pokretljivosti izuzetno dobru zaštiti u bitkama protiv krstaša. Također se uvidjelo da pruža izuzetno dobru toplotnu izolaciju, tako da se na Zapadu,gdje je vladala hladija klima, metoda futrovanja, radi svojih izuzetnih svojstava koje je pružala kao toplotni izolator, ubrzo našla primjenu pri proizvodnji kočija.
(9) U arhitekturi luk po kojem prepoznajemo Gotski stil, i koji je osnovna karakteristika impresivnih katedrala građenih u Gotskom stilu, jeste arhitektonsko dostignuće Islamskog svijeta. Gotski luk je mnogo oštriji od romanskog-kojeg su koristili Rimljani i Normani, a bio je neoophodan kako bi se omogućila izgradnja većih i impresivnijih građevina.
Pored toga Zapad je od muslimana preuzeo vitraž i tehniku gradnje kupola. Evropski zamkovi su kopije onih u islamskom svijetu, sa prorezima za strijele, bedemima i kulama. Kule kvadratnog oblika morale su se povući pred gradnjom lakše odbranjivih kula kružnog oblika. Arhitekta koji je projektovao zamak Henrija V je bio Musliman.
(10) Većina modernih hirurških instrumenata su tačne kopije instrumenata koje je u 10 vijeku koristio islamski hirurg al-Zahrawi. Njegovi skalpeli, pile za kosti, pincete, makazice koje je koristio pri operaciji oka, kao i većina od 200 instrumenata koje je projektovao, su sastavni dio moderne hirurgije.
Prvi je koristio bio-razgradivi materijal za šivanje pri operacijama unutrašnjih organa.
U 13. vijeku jedan drugi ljekar iz islamskog svijeta po imenu Ibn Nafis je dao tačan opis cirkulacije krvi u čovječijem organizmu, cijelih 300 godina prije Williama Harveya. Muslimanski ljekari su također pronašli anestetike na bazi mješavine opijuma i alkohola, također su razvili upotrebu igala pri izvlačnju katarakta iz očiju, ista tehnika pri lječenju katarakta se koristi i danas.
(11) Vjetrenjače su također izmislili muslimani kako bi izvlačili vodu iz dubina zemlje i navodnjavali suho pustinjsko tle.U pustinjama Arabije kada presuše sezonske rijeke, voda se mogla naći jedinu duboko ispod zemlje, i za njeno crpljenje bile su korištene vjetrenjače, koje su koristile vjetar koji je puhao u jednom smijeru mjesecima.
Vjetrenjače su imale 6 do 12 jedara koja su bila prekrivena platnom ili palminim lišćem. Vjetrenjaće su se koristile u islamskom svijetu 500 godina prije nego je prva vjetrenjaća napravljena u Evropi.
(12) Vakcinu nisu izumili Jenner ili Pasteur, već ju je Zapad preuzeo od islamskog svijeta i prenio u Evropu iz Turske. To je učinila žena Britanskog ambasadora u Istanbulu godine 1724. Djeca u Turskoj su bila vakcinisana protiv «velikih boginja» korištenjem oslabljenih ili umrtvljenih čelija «velikih boginja» iz tijela zaraženih domaćih životinja, najmanje 50 godina prije nego je ista metoda upotrebljena na Zapadu.
(13) Olovku sa tintom je izuumljena na zahtijev vladara Egipta 953. godine, nakon njegovog zahtijeva u kojem je tražio olovku koja neće isprljati njegove ruke ili odjeću. Ta olovka je imala rezervoar sa tintom, i poput modernih hemijskih olovaka, tinta se spuštala do vrha olovke kombinacijom gravitacije i razlike u pritisku.
(14) Sistem brojeva koji danas koristimo vjerovatno je po porijeklu vjerovatno Indijski, ali stil i brojevi su arapski i prvi put se pojavljuju u upotrebi u djelu velikih matematičara islamskog svijeta el-Khwarizmi i el-Kindi-ja godine 825. .
Algebra je dobila naziv po jednoj knjizi el-Kwarizmi-ja «al-jabr wa al Muqabilah», čija se večina sadržaja upotrebljava i danas. 300 godina Kasnije italijanski matematičar Fibonacci je prenio ova djela u Evropu i preveo ih.
Algoritmi kao i većina trigonometrije dolaze iz islamskog svijeta. Al-Kindi-jeva otkriča jesu temelj moderne kriptologije.
(15) Ali ibn Nafi, poznat po nadimku Ziryab (crna ptica) je u 9.-om vijeku došao iz Iraka u Kordobu i tamo uveo koncept «trodjelnog obroka»- predjelo (supa), iza koje je slijedilo glavno jelo( riba ili meso), nakon čeka je slijedio desert (voće). Također je uveo u upotrebu kristalne čaše (koje je izumio Abbas ibn Firnas nakon esperimenata koje je provodio na kristalu nađenom u kamenju)
(16) Ćilimi su,za vrijeme dok je u Evropi trajao srednji vijek, u islamskom svijetu smatrani djelom dženeta, prvenstveno zahvaljujući napretku koji su muslimani ostvarili u razvoju tehnike pletenja, zatim razvojem boja koji su omogučili muslimanski hemičari, i visoko razvijenim osjećajem za uzorak i arabeske- koji su predstavljali osnovu islamske umjetnosti u kojoj se nisu prikazivali likovi ljudi i životinja.
Nasuprot tome podovi u evropi su bili goli, da ne kažem gola zemlja, sve dok Arapski i perzijski ćilimi nisu donešeni na tlo Evrope. Za Engleske podove toga doba Erasmo je zabilježio da su «prekriveni raznovrsnim otpadom, ponekad obnavljani na taj naćin da je preko cijelog starog poda(punoig otpada)samo stavljan novi sloj, koji se nije mijenjao niti čistio više od 20 godina ponekad, za to vrijeme tu su se nakupljali novi otpaci, bljuvotine, urin pasa i ljudi, otpaci hrane, košćice ribe, i druge prljavštine koje nije pristojno spominjati». Zbog svega toga ćilimi su brzo našli svoje mjesto u Evropi.
(17) Čekovi također potiću iz islamskog svijeta. Riječ ček dolazi od arapske rijeći «saqq» i predstavlja pisanu potvrdu, nalog za isplatu robe kada bude isporučena, kako bi se izbjegao transport novca preko opasnih područja. U 9-om vijeku muslimanski bisnismen je putovao od Kine do Sredozemnog koristeći čekove za unovčavanje.
(18) Do 9-og vijeka muslimanski učenjaci su se usaglasili da je zemlja sferičnog oblika. Dokaz koji je iznio astronom ibn Hazm je «da je sunce uvijek vertikalno u odnosu na određenu tačku na Zemlji». To je bilo 500 godina prije Galileja.
Proračuni koje su proveli muslimanski astronomi doveli su ih do rezultata takve tačnosti da su pri proračunu obima Zemlje izračunali da obim iznosi 40 253 kilometra-i pogriješili za manje od 200 kilometara. Godine 1139 al-Idrisi je kralju Sicilije Rogeru na poklon donjeo globus zemaljske kugle.
(19) Iako su Kinezi izumili barut-koji je bio dosta nečist i veoma slab, i koristili ga za vatromet, muslimani su našli način na koji taj barut uz pomoć natrijum nitrata može biti pročišćen i dobiti dodatnu snagu-dakle biti korišten za vojnu upotrebu. Muslimansko vatreno oružje zasnovano na tom pronalasku uljevalo je strah u srca križarskih ratnika.
Do 15. vijeka muslimani su konstruisali raketu-koju su nazivali “samo pokretno goreće jaje”, i torpedo-projektil koji je na vrhu ima strijelu sa kojom bi se zabio u neprijateljski brod i nakon toga explodirao.
(20) Srednjovjekovna evropa posjedovala je kuhinje i bašće sa biljkama , ali su muslimani razvili ideju o vrtu kao mjestu ljepote i mjestu za odmor. Prvi kraljevski vrtovi u Evropi su otvoreni u 11 vijeku na području Islamske Španije. Među mnogobrojnim cvijećem koje potjeće iz muslimanski vrtova nalazi se i tulipan.
Paul Vallely