Otkriće je u časopisu Science objavila grupa znanstvenika pod vodstvom Matthewa Benneta sa Sveučilišta Bornemoouth u Velikoj Britaniji.
6 miliona godina prije Krista
Analiza kostiju hominidnih nogu i zdjelica govori nam kako su ljudski preci naučili hodati uspravno još prije 6 miliona godina, ali već se dugo raspravlja o tome je li to bio pravi hod kakvog danas koristimo i mi, ili se radilo o primitivnijem geganju, kao kod čimpanza.
U Tanzaniji su nađeni tragovi stopala australopiteka stari gotovo 4 miliona godina, ali budući da ti tragovi pokazuju više sličnosti s velikim majmunima nego sa stopalima današnjih ljudi, pretpostavlja se da prijelaz na ljudski hod nije došao sve do prije 1,9 miliona godina i našeg izravnog pretka, homo erectusa.
Problem je bio u tome što je dosad bilo jako malo očuvanih tragova stopala koji bi potvrdili takvu tezu. Otisci stopala nađeni u Keniji, za koje se vjeruje da su pripadali homo erectusu i čija se starost procjenjuje na oko 1,5 miliona godina zato su jako važni.
Stopalo prvi korak u evoluciji prema modernom čovjeku
Analiza otisaka utvrđuje veličinu, razmak koraka i dubinu otisaka, te način hoda. Milion i pol godina stari homo erectusi koristili su pri odrazu nožni palac i ravnomjerno su raspoređivali težinu između palaca obje noge. To je način hoda modernih ljudi, a tragovi stopala homo erectusa pokazuju i kako su se ona razvila da budu puno sličnija našima nego onima velikih majmuna.
Uz ljudske, nađeni su i tragovi životinja koje su živjele u tadašnje vrijeme. Znanstvenici kažu kako tragovi daju fantastičan uvid u vrijeme u kojemu je homo erectus živio, a zajedno s drugim fosilnim ostacima može se prilično precizno odrediti njegov izgled i način ponašanja. Iako je razvio stopala slična našima i počeo se s drugim životinjama boriti za hranu, homo erectus imao je primitivni oblik ramena i zdjelice, što bi reklo da je stopalo bilo jedan od prvih evolucijskih koraka prema današnjim ljudima.
( Svevijesti)