Islamska zajednica do sada nije komentirala brojne neistine i klevete koje su dolazile od strane Milorada Dodika i njegovog političkog okruženja, koje odlučno odbacuje kao potpuno neutemeljene i zlonamjerne, te ih najoštrije osuđuje, i ukazuje na nesumnjive destruktivne posljedice takvih izjava za život i sigurnost bošnjačkih povratnika u entitetu iz kojeg dolazi Dodik. Možda bi se sve učestalije neistinite izjave i očite provokacije kojima je izložena Islamska zajednica i njen rad od strane predstavnika imenovane političke grupacije mogle i shvatiti kao zabavljanje publike i date za njihovu unutrašnju upotrebu da Islamska zajednica i muslimani na ovim prostorima nemaju veoma tragično iskustvo sa posljedicama antiislamske histerije i satanizacije njihove vjere i institucija koju su u prošlosti vodili određeni srpski nacionalistički i politički krugovi.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini svoj odnos i aktivnosti prema državnim organima i društvenim procesima temelji na Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica. Islamska zajednica se više puta jasno izjasnila za dosljednu primjenu najviših standarda poštivanja ljudskih prava, općeprihvaćene demokratske društvene i političke vrijednosti, vladavinu pravednih zakona i evroatlanske integracije.
Društveni i međureligijski dijalog su trajno opredjeljenje Islamske zajednice, što je prepoznato u svijetu, mnogo više nego u Bosni i Hercegovini, ali se nada da će to prepoznati i domaći politički i društveni faktori.
Islamska zajednica cijeni jedinstvo političkih predstavnika Bošnjaka oko temeljnih principa, kao što su neupitnost države Bosne i Hercegovine i ravnopravnost svih njenih građana i naroda, poštivanje ljudskih prava, sloboda, politički pluralizam, ekonomski razvoj i evroatlanske integracije. Islamska zajednica vjeruje da totalitarizam, jednoumlje i ideološka isključivost nisu ideali koji promoviraju puninu ljudske ličnosti, niti su u skladu sa civilizacijskom tekovinom prava na intelektualnu slobodu, različitost u mišljenju i individualnu odgovornost, te zato odlučno odbacuje svako nastojanje da se Bošnjaci prikažu stadom kojima treba samo jedan lider, jedna partija i jedno mišljenje.
Islamska zajednica podržava međubošnjački politički i svaki drugi dijalog utemeljen na neupitnim principima koji su svima zajednički. Islamska zajednica vjeruje u kreativnu snagu međubošnjačkog dijaloga koji postoji u različitim formama, cijeni vrijednost prezentiranja različitih ideja i pristupa, kao i raznolikost političkih opcija koje su prisutne u bošnjačkom političkom korpusu, što treba doprinijeti afirmaciji najboljih ideja i rješenja za sve ljude. Islamskoj zajednici je neprihvatljivo nametanje uvjerenja da bošnjački narod ne zna šta hoće i da nema čvrstih unutarnjih kohezivnih elemenata. Bošnjaci jasno znaju koji su njihovi interesi, koji možda mogu biti nedovoljno jasno artikulirani, ali Islamska zajednica vjeruje da je najbolje rješenje u zdravoj interakciji i kvalitetnom sučeljavanju različitih ideja njihovih političkih i društvenih predstavnika. U takvom ambijentu izrastat će sposobnost i principijelna odgovornost za sudbinu naroda i države. Ipak, unatoč zlobnim proizvoljnim tvrdnjama, svima je jasno ko su politički predstavnici Bošnjaka i koje su njihove adrese.
Islamska zajednica nije i neće se miješati u državne poslove, što je obaveza i odgovornost onih koji su stekli izborno povjerenje naroda. Međutim, izražavanje mišljenja i stava, pozitivnog ili negativnog, o određenim pojavama i procesima u društvu je pravo i patriotska obaveza svakog odgovornog građanina i organizacije. Islamska zajednica će i dalje, u skladu sa zakonskim okvirom, svojim normativnim aktima, vrijednostima islama i svojom misijom štititi interese i prava muslimana, zalagati se za moralne vrijednosti u društvu, društvenu jednakost i socijalnu pravdu. Sve drugo su prljave insinuacije i konstrukcije kojima smeta sloboda Islamske zajednice, njeno prirodno pravo da javno iznosi svoje stavove i ponos Bošnjaka, unatoč genocidnom scenariju i iskustvu od kojega se još uvijek oporavljaju i nastoje zaliječiti duboke rane genocida, agresije i zločina protiv čovječnosti.
Službe za odnose s javnošću Rijaseta podsjeća, nakon sastanka sa liderom HDZ BiH Draganom Čovićem u Mostaru, 01. 10. 2009. godine, prema navodima Federalne novinske agencija (FENA), Milorad Dodik je rekao kako SNSD smatra da je politička scena kod Bošnjaka potpuno decentralizovana i kako nema homogenog stava oko pitanja koja su važna za dijalog koji se odvija između konstitutivnih naroda u BiH, te kako podijeljenost političke sfere kod Bošnjaka dovodi do toga da zbog njihove unutarnje borbe ne može doći do artikulacije zajedničkog stava.
“Mi možemo razgovarati s predstavnicima SDA i Stranke za BiH. Međutim, mislim kako nije realno za očekivati da razgovaramo s Islamskom vjerskom zajednicom, a znamo da je ona glavni faktor kod Bošnjaka kada je riječ o politici”, kazao je Dodik. (Rijaset/SenK.)