– kaže prof. Zolić navodeći da je BiH ne samo izgubila stanovništvo u toku agresije, nego gubi stanovništvo i nakon nje, jer je jednaka stopa nataliteta sa stopom mortaliteta.
S uglednim profesorom emeritusom Hasanom Zolićem razgovor smo upriličili u želji da iz prve ruke dobijemo informacije o demografskim i statističkim kretanjima stanovništva u Bosni i Hercegovini. Kako je natalitet uveliko i u Bosni i Hercegovini u opadanju to smo upitali profesora – kakva je situcija na tom polju? Prof. Zolić odgovara:
– Kada gledamo u cjelini, od 1948.godine pa naovamo do nedavnog rata 1992-1995.g., BiH je imala dosta visoku stopu nataliteta. Znači dosta svijeta se rađalo. U odnosu na druge republike bivše Jugoslavije – BiH je imala dosta visoku stopu nataliteta. Stopa mortaliteta bila je nešto niža od stope nataliteta tako da je stopa prirodnog priraštaja bila dosta visoka. Rast stanovništva je time bio povoljan. Međutim, sada od 2000.godine pa do danas ta stopa nataliteta je naglo počela da opada.
Stopa nataliteta i mortaliteta ista
Zašto baš od te 2000. godine?
– Otuda što smo odmah po završetku rata 1996.godine počeli da kao statističari pratimo stope nataliteta. Ta stopa je mogu reći bila dosta visoka. Štaviše, stopa nataliteta je bila negdje na nivou 1991.godine kada je iznosila skoro 17%. Ona se zadržava sve do 2000.godine kada počinje naglo da opada sve do 2010.godine. Naročito je to karakteristično za entitet RS. Ovaj entitet je počeo da iskazuje negativnu stopu prirodnog priraštaja. To znači da je stopa nataliteta dosta niža u odnosu na stopu mortaliteta tako da se u RS pojavila tzv. “bijelu kuga”, odnosno negativna stopa prirodnog priraštaja. Što se tiče Federacije BiH podaci su varirali. Federacija BiH je 2006/7 godine iskazivala negativnu stopu prirodnog priraštaja – stopa nataliteta je bila niža od stope mortaliteta. Međutim, 2008., 2009. i 2010.godine stopa nataliteta je nešto veća u odnosu na stopu mortaliteta tako da Fedracija kao dio BiH iskazuje pozitivnu stopu prirodnog priraštaja. Istina to je minimalno od 0,1% do 0,3% , ali je ipak pozitivno. No, ako gledamo BiH u cjelini, oba entiteta i distrikt Brčko, onda je to stopa oko 0 %- nema prirodnog priraštaja. Na taj način BiH ne samo da je izgubila stanovništvo u toku rata nego gubi stanovništvo i poslije rata, jer je jednaka stopa nataliteta sa stopom mortaliteta.
Šta znači tolika stopa mortaliteta?
-Na stopu mortaliteta već djeluje i to što je starosna struktura stanovništva dosta nepovoljna. BiH je kao zemlja bilježila dosta povoljnu starosnu strukturu. To je obezbjeđivalo visoku stopu nataliteta i nižu stopu mortaliteta. Danas je to drugačije. Visoko je učešće starijeg stanovništva što negativno djeluje na stopu nataliteta, ali djeluje i na stopu mortaliteta. Tako da je stopa mortaliteta dosta visoka. Treba reći da u stopu mortaliteta spada i broj umrle djece. Moramo da konstatiramo da je to različito po godinama mada, sve u svemu, mortalitet djece nije tako visok jer su stvorene određene pretpostavke, higijenski uslovi, nova porodilišta itd. Ukratko BiH danas spada u krug zemalja koje ostvaruju negativnu stopu prirodnog priraštaja.
Pročitao sam da ona nacija koja u 25 godina svog historijskog postojanja ostvari prirodni priraštaj od 2,1% i opstaje. U suprotonom prinuđena je na nestanak…?
– To je ustvari taj totalni fertilitet, a to je, da pojednostavim, prosječan broj djece koja rodi prosječna žena. Mi smo računali da ta totalna stopa kod prosječnih žena koje se nalaze u fertilnom periodu ( od 15 do 49 godina) je negdje ispod 2,1%. To znači da ona ne obezbjeđuje ni prostu reprodukciju. Pazite, mi smo došli u situaciju da ovako ostvarivanje niske stope nataliteta dovodi do toga da ta stopa fertiliteta je ispod 2%. Da bi imali porast stanovništva koji smo imali prije rata 1992. godine danas bi u prosjeku trebalo da po porodici imamo četiri djeteta. Podatak od 2,1% je tu negdje na granici, nije ono što kažu ni porast reprodukcije, nego umanjena reprodukcija stanovništva. Nije ni prosta reprodukcija, a mi ostvarujemo 2,1% tako da je to vrlo problematično što se tiče porasta stanovništva.
BiH je već zemlja staraca
Dakle, naš narod po tim podacima spada u one koji su u nestajanju?
-Upravo tako. Jer idemo u smjeru gdje se manji broj djece rađa, a više se umire. Jednostavno dolazimo do toga, htjeli-ne htjeli, da je Bosna i Hercegovina već zemlja staraca.
Ako dalje analiziramo – koji su osnovni razlozi “bijele kuge”?
-Obično se kaže da su to socio-ekonomski ili socio-psihološki razlozi i slično. Teško je danas u BiH reći – koji je osnovni faktor koji više djeluje. Djeluju oni svi! Ekonomski razlozi – vidi se da je standard stanovništva dosta nizak. Moje mišljenje je da će u 2011. godini taj standard biti još niži nego je to bilo u 2010.godini. Ovakva politička situacija kakva jeste, nema jedinstvenog tržišta BiH, puno se uvozi što ne treba a nasuprot mi nemamo šta izvoziti tako da na neki način smo ovisni od međunanrodnog fonda i raznih kredita. Zadužujemo se, ali da se zadužujemo kako bismo išli u investicije nego se zadužujemo za potrošnju i slično. To je problematično. Znači taj životni standard kod stanovništva je dosta nizak. Primanja su neredovna, penzije također. Veliki broj radnika je ostao bez posla i da ne nabrajam. Sve je to dovelo do toga da mlađi parovi, ljudi koji žele da uđu u brak zbog nestabilnosti i nemogućnosti zarade, to odgađaju. Naime, cjelokupna situacija negativno djeluje da se zasnivaju porodice, a kada se oni i odluče na brak obično ti mladi parovi kalkuliraju hoće li odmah imati dijete. Moram reći da mi kao društvo nismo stvorili te pretpostavke. Osim toga, kod nas je odgoj djeteta jako skup. Imamo predškolski odgoj, pa školu i tome slično. Ustvari, nemamo te populacione politike kojom bismo na neki način olakšali odgoj tog djeteta. Sve to naravno onda ima negativan odraz na mlade parove. S druge strane, psihološki faktor itekako djeluje. Nije samo ekonomski. Dakako, to se nadalje tiče političke nestabilnosti. Sve one silne izjave koje su date od bilo koga pogotovo djeluju negativno. Kad uzmemo u obzir da je naš svijet svašta preživio u ratu i da još ima posljedica, svaka bombastična izjava na TV i medijima ima svoj odjek. Vjerojatno to neki i žele kako bi što više ocrnili BiH i prikazali je u negativnom svjetlu. Dakle, postoje i ekonomski i psihološki razlozi koji su doveli do onoga što sada imamo. Tome u prilog ide činjenica da je broj sklopljenih brakova vrlo nizak. Uz to treba istaći podatak da u brak ulaze mahom starije osobe. Time se smanjuje repoduktivni ciklus. A, zna se da je ciklus od 18 do 30 godine za ženu najbolji period rađanja. I to, također, smanjuje veći rast nataliteta.
Odlazak mladih teško nadoknadiv gubitak
Posebna priča je odliv mladih parova iz BiH i odlazak u inostranstvo?
– Mi smo u ratu izgubili puno stanovništva. Puno svijeta je otišlo van BiH, naročito mlađeg svijeta. Kada gledate na povratke u BiH, uglavnom se radi o starijim ljudima koji su van reprodukcije sa stanovišta nataliteta. Ključno je što naša omladina nema zaposlenja. Evo gledam i čitam da se njih preko 20.000 sa visokom naobrazbom nalazi na birou. Pitam se kud to ide dalje? I, onda se ne treba čuditi što oni traže izlaz i po svaku cijenu žele izaći iz BiH. I, šta reći. Jednostavno, curi narod. Natalitet je u opadanju. To je teško nadoknadiv gubitak.
Zanimljivo je da se za obrazovanje mladih iz budžeta ponajviše izdvaja. Čemu?
– Relativno jeste visoko učešće izdvajanja za obrazovanje. Međutim, kada se osvrnete koliko se apsolutno izdvaja sredstava onda to nije baš tako mnogo. Naročito, kada su u pitanju izdvajanja za naučna istraživanja. Prije smo imali daleko više naučnih radnika i instituta gdje su se oni mogli zaposliti. Danas toga nemamo. Za nauku se izdvaja minorno. Što se tiče samog obrazovanja to se odnosi na djecu predškolskog i školskog uzrasta. Imamo dosta i studenata i univerziteta. Nažalost, imamo dosta i privatnih univerziteta. Ne ulazim sada u kvalitet takvih univerziteta. Doduše, mi nismo ni prije imali to baš najbolje riješeno. Nije se vodila politika da tamo gdje je veća koncentracija djece da se tu i izgrade škole. Imamo primjera gdje ima škola a nema djece. I sada je slično. Određenu pometnju prave i različiti nastavni planovi i programi. Još uvijek se ti planovi doziraju tako da roditelji ne šalju djecu koja uče po nastavnom planu koji je problematičan i sl. To s druge strane nekim političarima i odgovara. Stranci nam, opet, zamjeraju što ne volimo da afirmiramo svoju BiH.
Insistira se na popisu stanovništva?
-U svom programu Evropska zajednica i Eurostat to predviđaju. Problem je kod nas. Naime, pravila koja diktira Eurostat kazuju da ako su građani godinu dana van područja matične države oni statistički gube državljanstvo. Kod nas je peroblem što imamo velik broj naših državljana koji se više od godinu dana nalaze izvan BiH, a nisu dobili državljanstvo ni Švedske, Danske, Norvešeke ili drugih zemalja. Oni bi se mogli popisati kao državljani BiH. No, stranci kažu da ih to ne interesira jesu li ili nisu dobili državljanstvo te države. Ti si praktički godinu dana van BiH i tebe statistički nema na popisu stanovništva. Takve su realnosti. Po pravilima Euorostata, odnosno Evropske zajednice ako godinu i više dana kao Bosanac živiš u Austriji ili drugdje on je naš građanin. Ovome problemu trebamo stručno prići i u tom smislu tražiti popusta s obzirom na našu specifičnu situaciju.