Prije 20 godina vlasti RS-a su digle u zrak Ferhadiju, džamiju pod zaštitom UNESCO-a

ferhadija1

Ferhat-pašinu džamiju ili Ferhadiju u Banjoj Luci, prije 20 godina, na današnji dan vlasti Republike Srpske su srušile do temelja. Bila je to poruka Bošnjacima muslimanima da nisu poželjni u tom gradu, ali i poruka svijetu da pred najezdom vandalizma i nacionalizma ne može biti pošteđena ni kulturna baština stara 414 godina i svrstana na listu UNESCO-a.

U noći sa 6. na 7. maj 1993. godine uništen je simbol Banje Luke koji ni nakon 20 godina nije ponovo sagrađen. Težak je bio put do toga da se uopće počne obnova, a onda je nedostajao novac. Iako postoje presude koje su to naložile, RS još uvijek nije isplatila naknadu štete Islamskoj zajednici za rušene džamija. Samo u Banjoj Luci je porušeno njih 16.

U razgovoru za Klix.ba banjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić je kazao da se obnova Ferhadije privodi kraju. Ostali su radovi malterisanja, završetak mimbere i postavljanje olova na džamiji, što bi trebalo biti urađeno tokom ljeta.

“Planirali smo da do kraja ove godine završimo glavne radove, ali sumnjam da ćemo moći. Predstavnici TIKA-e, Turske državne organizacije za međunarodnu saradnju i razvoj, su dolazili i obećali pomoć. Ako Bog da, nastavit ćemo i radove oko džamije, završit ćemo šadrvan, a koliko će za sve još novca trebati ne znam. Možda će trebati oko milion i 600 ili 700 hiljada maraka. To ćemo znati kada tender bude raspisan”, kaže ef. Čamdžić.

Muftija banjalučki napominje da je 7. maj proglašen Danom džamija u BiH i da se obilježava širom zemlje.

“Taj dan je svakako i tužan za nas ako imamo u vidu da je 1.167 džamija potpuno ili djelimično unušteno. U to ratno vrijeme se slala poruka da, s obzirom na to da muslimani idu u džamije, ne trebaju ni živjeti na tim područjima. Ne mogu muslimani bez džamija, kao što ne mogu ni pravoslavci, katolici, jevreji… biti bez svojih bogomolja”, dodaje Čamdžić.

Povratak Bošnjaka u RS posljednjih godina je u stagnaciji, prvenstveno iz ekonomskih razloga. Muftija ističe da se oni ne mogu vratiti na svoja radna mjesta.

“Neki od njih nemaju dovoljno godina za penziju, a kada bi se vratili ne bi imali posla, pa moraju čuvati na zapadu i ta socijalna primanja koja im daju. Tamo su gdje su protjerani tokom rata”, kaže Čamdžić.

Posebno težak momenat za povratnike u Banju Luku se dogodio 7. maja 2001. godine. Tog dana su pri pokušaju postavljanja kamena temeljca za obnovu Ferhadije srpski nacionalisti, njih nekoliko hiljada, napali vjernike koji su prisustvovali ovom događaju. Više ljudi je povrijeđeno, a Cazinjanin Murat Badić je zadobio smrtonosne povrede, nakon čega je 26. maja preminuo. Tom činu vandalizma i fašizma u kojem su srpski nacionalisti kamenovali vjernike muslimane svjedočio je i bivši specijalni izaslanik generalnog sekretara UN-a za Bosnu i Hercegovinu Jaques Klein, kao i još neke strane diplomate te predstavnici domaćih vlasti.

“Rahmetli Murat Badić je ubijen u tim terorističkim napadima koji su tada izvršeni za sve prisutne. Sudske instance se bave rasvjetljavanjem njegove smrti. S druge strane, s obnovom Ferhadije imamo i veselih momenata. Njenom, ali i obnovom svih drugih džamija šaljemo poruku nade i optimizma. Moramo se vratiti i trebamo zajedno živjeti. Muslimani, katolici, pravoslavci i svi ostali ovdje moraju živjeti zajedno. Naše različitosti su naše bogatstvo. Ljudi se ipak vraćaju, ali u teškim uvjetima, nema održivog povratka. S vjerom u Boga mi ćemo uspjeti”, ističe muftija banjalučki.

U Islamskoj zajednici u Banjoj Luci se nadaju da će vlasti tog grada donijeti pozitivnu odluku kako bi mogla otpočeti gradnja islamske gimnazije, odnosno medrese. Banjalučki muftiluk je ujedno i jedini koji nema svoju medresu u BiH. Muftija Čamdžić ističe kako bi u okviru tog objekta trebao biti sagrađen i sportski centar u koji bi svi bili dobrodošli, bez obzira na vjeru i naciju kojoj pripadaju.

“Mi imamo svoju vakufsku parcelu u Banjoj Luci, a gradske vlasti samo trebaju izmijeniti regulacioni plan. Do sada su nekoliko puta mijenjani regulacioni planovi za neke druge vjerske objekte i objekte općenito, pa ne vidim razlog zašto to ne bi moglo biti učinjeno i za potrebe Islamske zajednice”, kaže muftija.

S obzirom na to kako je povratnicima bilo nakon rata, sada je njihova sigurnosna situacija mnogo bolja. Situacija se svaki dan popravlja, a i političke strukture imaju više razumijevanja, ističe naš sagovornik.

“Tu i tamo i sada ima incidenata, pišu se neke poruke na ogradama džamija, ali to obično rade pijanice i maloljetnici”, dodaje muftija.

Tokom rata u BiH Islamska zajednica je izgubila i 61 imama, porušeno je blizu 70 mekteba, više od 200 mesdžida… Veliki broj tih objekata je srušen na dijelovima BiH na kojima nije bilo ratnih dejstava, što znači da se to činilo sistematski i organizirano.
Izvor: Klix.ba

Podijeli