Klanjanjem džume-namaza na musali sultana Mehmeda Fatiha u Donjem Kamengradu kod Sanskog Mosta na zapadu Bosne i Hercegovine završena je ovogodišnja kulturno-vjerska manifestacija “Musala 2013”, čime je obilježena i 550. godišnjica od dolaska islama na prostor BiH.
Džumu-namaz, zajedničku molitvu muslimana petkom, na musali, mjestu na otvoren predviđenom za zajedničku molitvu, predvodio je vrhovni poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. Tokom hutbe, predavanja u okviru džuma-namaza, Kavazović je podsjetio da je, prema predanju, u Donjem Kamengradu kod Sanskog Mosta, osmanski sultan Mehmed Fatih obavio džumu-namaz, tokom svog pohoda na prostoru tadašnje srednjovjekovne Bosanske države. “Svake godine mi se toga događaja prisjećamo kao historijske razdjelnice našeg predislamskog i islamskog življenja na ovim prostorima, kao trenutka uplovljavanja naše lađe u sigurnu luku, u okrilje islama, u jednu veliku i univerzalnu svjetsku civilizaciju”, rekao je Kavazović, napominjući da svaka zajednica ima svoje korijene, “a naši su na dovištima”. Reis Kavazović je rekao da je najodgovornija obaveza na svijetu vođenje naroda i da ona treba biti povjerena onima “koji su je dostojni, a oni su obavezni na dogovaranje i savjetovanje”. “Govorim to ovdje na musali, s jasnom namjerom da našim prvacima naglasim potrebu njihovog dogovaranja o važnim pitanjima naših života”, poručio je Kavazović. “S ovoga mjesta mi muslimani ove zemlje molimo odgovorne ljude u Bosni i Hercegovini da razgovaraju o problemima i da se savjetuju kako bi ih na najbolji način mogli rješavati. Potreban nam je napredak, a njega nema bez reda i rada u našoj zemlji. Taj red oni trebaju uspostaviti i mi to od njih očekujemo. Siromaštvo koje živimo na svim stranama i u svim bosanskim zajednicama rezultat je svađa naših prvaka, koje nam izgledaju besmislene i bez ikakve svrhe. Okrenimo se jedni drugima, sarađujmo kao komšije, kao zemljaci koji imaju zajedničke interese. Zar nam nije najveći interes da živimo bolje i uljuđenije”, naglasio je. Kavazović je rekao da je ovo “godina u kojoj nas očekuju važni ispiti”. “Jedan od njih je popis stanovništva i početak obnove Aladža džamije u Foči. Vrijeme je da pokažemo narodnu zrelost i vlastitu odgovornost naspram nacionalnog imena Bošnjak i našeg maternjeg jezika. Svaki narod ima svoje ime na koje se odaziva i ime jezika na kojem se sporazumijeva. Naši preci su sebe nazivali Bošnjacima i svoj jezik imenovali bosanskim jezikom. Tako ćemo, ako Bog da, i mi postupati. S ovoga mjesta u Kamengradu, iz ponosne Bosanske krajine, koja je i sama mnogo propatila, pozivam muslimane da podržimo našu braću na Drini, zajednički obnovimo Aladžu, tu neponovljivu ljepotu arhitekture i simbol iskrene i duboke vjere koje je svojom ljepotom stoljećima mamila uzdahe svim prolaznicima,” poručio je Kavazović.
Na svečanosti se obratio i načelnik istanbulske općine Uskudar Hamza Cagil, koji je rekao da turski narod i vlada podržavaju mir, stabilnost i razvoj Bosne i Hercegovine. Manifestaciji su prisustvovale visoke zvanice iz političkog, vjerskog i javnog života Federacije Bosne i Hercegovine, zakonodavne i izvršne vlasti Unsko-sanskog kantona, sanske i susjednih općina, te nekoliko hiljada vjernika. Musala u Donjem Kamengradu kod Sanskog Mosta, najzapadniji je poznati i očuvani fizički trag koji je ostavio sultam Mehmed Fatih prilikom svog pohoda na prostoru Bosne, a u njenoj blizini nalazi se i spomenik palim vojnicima. Obnova musale i izgradnja spomenika završena je uz podršku Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA). Mjesto za zajedničku molitvu muslimana na otvorenom, musala u blizini Sanskog Mosta, kao jedan od simbola prvog susreta stanovnika srednjovjekovne Bosne sa islamom, najzapadniji je fizički trag osmanskog sultana Mehmeda Fatiha, ostavljen prilikom pohoda u toj zemlji. Musala je riječ turskog porijekla i njome se označava prostor pod vedrim nebom na kojem se obavljaju islamski obredi. Na prostoru Balkanskog poluostrva nekada je postojao veliki broj musala, ali se do danas vrlo malo njih očuvalo. Musala u Donjem Kamengradu jedan je od rijetkih spomenika ove vrste koji je očuvan u svome izvornom obliku.
(Agencija Anadolija)
{gallery}musalla2013/komplet{/gallery}