U SANSKOM MOSTU PREDSTAVLJEN PROJEKAT “POD NEBOM VEDRE VJERE – ISLAM I EVROPA U ISKUSTVU BOSNE”
Sinoć (13.10.2022) je u sali Gradskog kina u našem gradu javnosti predstavljen multimedijalni, naučno-istraživački i edukativni projekat “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“, jedan od najznačajnijih projekata Islamske zajednice u posljednjih nekoliko desetljeća. Spomenuti projekat se realizuje pod visokom pokroviteljstvom reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića.
Islamska zajednica kroz ovaj projekat ima za cilj evropskoj i svjetskoj javnosti predstaviti kulturno-historijske aspekte i dostignuća muslimana u Bosni i Hercegovini, čime se i naučno potvrđuje njihova evropska bit, kao i njihovo autohtono prisustvo na evropskom tlu. Projekat okuplja brojne eminentne stručnjake iz društvenih i humanističkih nauka, a u svojoj konačnici poslužit će kao temelj budućeg muzeja Islamske kulture i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Prisutnima su o Projektu govorili gosti iz Sarajeva: dr. Nezir Halilović, član tima za promociju i tehničku podršku, te članovi redakcijskog savjeta dr. Samedin Kadić i mr. Meho Šljivo.
U uvodnom dijelu, prisutnima se obratio glavni imam Medžlisa islamske zajednice Sanski Most, prof. Mirza ef. Žerić koji se zahvalio prisutnima na značajnoj posjeti i interesu za ovu nadasve korisnu i generacijsku aktivnost Zajednice koja, između ostalog, ima za cilj ostaviti kvalitetan trag u vremenu i prostoru o nama i našem materijalnom i nematerijalnom vjerskom, kulturnom i nacionalnom blagu i naslijeđu.
Prvi od promotora, dr. Nezir Halilović, govorio je o značaju ovog Projekta u kontekstu važnosti da ovog puta mi kao narod predstavljamo svoje vrijednosti i bogatstvo naše vjere, kulture i tradicije, dok su to kroz minula stoljaća o nama ponajviše radili drugi, često sa perfidnim namjerama. Dr. Halilović je navedenu tvrdnju ilustrirao sa nekoliko primjera koji p(r)okazuju perfidne namjere njihovih kreatora da naš narod u cjelini, njegove historijski važne ličnosti, nacionalni i kulturološki identitet omalovaže i obezvrijede.
Mr. Meho Šljivo je govorio o važnosti njegovanja i očuvanja vjerskog i kulturološkog identiteta jednog naroda i kulturi kao kolektivnoj i organiziranoj memoriji jednog naroda. Mr. Šljivo je naveo nekoliko primjera koji autentično pokazuju zbog čega je sve je kroz povijest bilo teško afirmisati kulturološke i civilizacijske vrijednosti našeg naroda. U tom smislu je naveo i primjer našeg književnika i pisca Osman Nuri Hadžića (1869 – 1937) koji prije nekih stotinu godina u svojoj dvadeset petoj godini života piše djelo “Islam i kultura”, vjerovatno prvo djelo sa ovom tematikom na našem jeziku. Dodatnim istraživanjem saznajemo da to djelo nastaje prevashodno kao odgovor onima koji su islam i muslimane u to vrijeme u BiH predstavljali kao glavnu kočnicu kulturne emancipacije naroda.
“Malo ko zna, recimo, da je naša Domovina velikoj Osmanskoj carevini koja se prostirala na tri kontinenta i na čijim ruševinama je nastalo dvadeset i pet država dala tri šejhu-l-islama, što je tada bila najveća vjerska titula”, naveo je mr. Šljivo.
Dr. Samedin Kadić, član redakcijskog savjeta na ovom izuzetno važnom Projektu, govorio je na kraju o tome kako je došlo do njegovog pokretanja, kao i intencijama i porukama koje se nahode u njegovom samom nazivu.
“Iako je bilo onih koji su zastupali stav da je “vedra vjera” pleonazam, te da vjera ukoliko nije vedra i nije vjera, preovladao je stav da u nazivu ipak istaknemo i vedrinu. Može čovjekova osobna vjera biti nekada i tmurna i tegobna, može ona to nekata biti i na širem religiološkom planu zbog nakana drugih da je takvom predstave. Djela poput Krivotvorenje islama, Zloupotreba islama govore u prilog tome koliko se drugi trude da islam predstave tegobnim i tmurnim. S druge strane, kroz bogatu i lepršavu povijest našeg naroda islam je uvijek bio pun vedrine i islam kao vjera, ali i kao kultura i civilizacija u Bosni i Hercegovini nikada životu nije rekao “ne”, zaključio je dr. Kadić.
Dr. Kadić je na kraju istakao važnost činjenice da u vremenu savremenih tehnoloških dostignuća čiji smo savremenici postoji ekipa eminentnih stručnjaka iz raznih oblasti koji su spremni to svekoliko blago našeg naroda sakupiti i pohraniti na jednom mjestu, te učiniti dostupnim svim ljudima na planeti. U tom smislu preporučio je svima da posjete internet stranicu www.iskustvobosne.ba na kojoj su u 23 sekcije podijeljene brojne oblasti koje će biti ili su već predmet istraživanja, analize i obrade sa namjerom i ciljem da ostanu trajno blago našeg naroda pohranjeno na jednom (digitalnom) mjestu.
