DŽEMAT HRUSTOVO
Džemat Hrustovo, kojem pripadaju još i zaseoci Kukavice, Merdanovići, Seferovići, Handanovići, Eminići, Stanica, Kljajići, Begići i Kenjari, smješten je na lijevoj obali rijeka Sanice i Sane, 12 kilometara jugoistočno od Sanskog Mosta, a u pravcu Ključa i Gornje Sanice. Do agresije na BiH, ovaj džemat je brojao oko 250 domaćinstava, koja su, 31. maja 1992. godine od strane srpskih vojnih snaga napadnuta a njihova imovina, zajedno sa džamijom, u potpunosti popaljena i porušena. 31. maja 1992. godine srpske vojne i paravojne formacije napadaju sela Hrustovo i G. Hrustovo i Kerane, pri čemu vrše masovna ubistva nedužnih civila i nejači koju su zatekli u kućama. Tog dana su na području ova dva džemata pobili 187 nedužnih mještana, civila, žena i djecem, među kojima i imama džemata Alu-ef. Behara, koji je bio rodom iz komšijskog Kamička.
Danas džemat broji 260 domaćinstava – finansijskih članova, od kojih preko 50% boravi u stranim zemljama. Džemat posjeduje džamiju koja je prvi put sagrađena 1900. god. u zaseoku Seferovići, a potom, 1959. god., izmještena u zaseok Kukavice.
Godine 1960. je sagrađena i zvanično otvorena potpuno nova džamija, u istom zaseoku. I ova džamija je, 31. maja 1992. god., zapaljena i srušena od pripadnika vojske RS, da bi bila ponovo sagrađena i 27. jula 2002. godine, zvanično otvorena pod imenom «Šehidija», u znak sjećanja na poginule šehide ovog džemata.
Stalnu imamsku službu u ovom džematu su obavljali sljedeći imami: Izet ef. Šehić, Elkaz ef. Ćehić, Abdurahman ef. Musić, Samed ef. Omanović, Huzeir ef. Hadžić, Latif ef. Bećirević, Ale ef. Behar i Senad ef. Zenković, aktuelni imam džemata.
Vakufsku imovinu ovog džemata, pored ptkupolne džamije, čine još i mekteb, abdesthana i gasulhana, koji se nalaze u sklopu džamije, zatim imamska kuća sa garažom, četvera mezarja, u zaseocima Kukavice, Seferovići, Begići i Handanovići, te zajedničko šehidsko mezarje Vrhpolje-Hrustovo. Među vakifima ovog džemata ističu se: Kukavica (Šabana) Ibrahim – 1958 god. uvakufio zemljište za izgradnju tadašnje džamije, Kukavica (Ibrahima) Islam – 1990. god. uvakufio zemljište na kojem se nalazi novosagrađena džamija «Šehidija», Kandžić Derviš – 1998. g. uvakufio dva dunuma zemlje za mezajre u zaseoku Seferovići, Kukavica Asim i Mirsada koji su dali 20.000 (dvadeset hiljada) KM prilikom otvorenja džamije Šehidije, Kukavica (Ibrišima) Alija – uvakufio zemlju za mezarje u zaseoku Kukavice, Eminić Hasan – oko 1900. g. uvakufio 2,5 dunuma zemlje u zaseoku Eminići, parcela zvana đžamijska njiva, te Handanović Rašid i Handanović (Redže) Esad zajedno uvakufili 2,5 dunuma zemlje za današnje mezarje na Častovcu. Prije II svjetskog rata nepoznati vakif je uvakufio njivu, površine četiri dunuma, u zaseoku Begići.
U džamiji se redovno klanja svih pet dnevnih namaza, džuma, teravija i bajrami, dok se mektebska nastava izvodi dva puta sedmično, subotom i nedjeljom, po četiri nastavna sata.
Džemat Kerani-Gornje Hrustovo u svojoj historiji je više puta ostajao bez imama pa se pripajao ovom džematu. Tako je bilo i od 1997. do 2006. godine, kada je 2006. godine zajednički izgrađena džamija i džamijska kuća i u tom džematu, te osigurani uvjeti za njegovo samostalno funkcioniranje.