Ovo je jedno od priznanja bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona, koje je dao historičaru Tejloru Brenču. Brenč to objavljuje u knjizi koja je nastala na osnovu privatnih razgovora sa Klintonom tokom njegova dva mandata u Bijeloj kući. Ovo i nije nova stvar za mnoge ljude, ali je ipak šokantna kad se čuje iz usta jednog od nekada najmoćnijih ljudi svijeta. Klinton, inače, smatra da je nemoć da ukine embargo na oružje BiH jedan od njegovih najvećih neuspjeha.
Sada već bivši američki predsjednik Bil Klinton želio je ukidanje embarga na oružje Bosni i Hercegovini tokom svog prvog mandata, objavio je Tejlor Brenč u knjizi nastaloj na osnovu zabilješki koje su pravljene nakon razgovora sa predsjednikom. Klintonova administracija je smatrala da je embargo kažnjavao BiH kao najslabiju državu regije, koja je bila i najveća žrtva.
Evropljani blokirali i alternativna rješenja
Za razliku od susjeda Srbije i Hrvatske, većinski muslimansko stanovništvo u Bosni i Hercegovini bilo je izolovano i bez pristupa naoružanju, navedeno je u prvom poglavlju Brenčove knjige.
Klinton je rekao da su evropski saveznici blokirali ukidanje embarga, pravdajući svoja protivljenja, kako je rečeno, mogućim humanitarnim razlozima. Smatrali su da će dodatno naoružanje samo rasplamsati krvoproliće, ali su nezvanično, naveo je Klinton, ključni saveznici prigovarali kako bi nezavisna Bosna i Hercegovina bila “neprirodna” kao jedina muslimanska država u Evropi. Klinton je rekao i da su saveznici u Evropi podržavali embargo upravo zato što se njime Bosna i Hercegovina zadržavala u nepovoljnom položaju.
Da stvari budu gore, dodao je Klinton, pojedini evropski saveznici odbili su brojne alternative predstavljajući ih kao opasnost za oko osam hiljada evropskih mirovnjaka raspoređenih u BiH radi osiguravanja isporuke humanitarne pomoći.
Saveznici su osporavali mogućnost da Sjedinjene Države predlažu promjene u politici u situaciji u kojoj američki vojnici uopšte nisu ugroženi. U knjizi stoji i da su evropski saveznici podržavajući svoje mirovne snage kao znak predanosti, pretvorili ih u štit srpskim vojnim snagama za postepeno rasparčavanje Bosne i Hercegovine.
Na cinizam slegao ramenima
Brenč navodi da je Klintonu rekao kako je šokiran takvim cinizmom koji liči na diplomatiju “žmirenja na jedno oko” prema patnjama evropskih Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, a da je predsjednik samo slegnuo ramenima. Klinton je za francuskog predsjednika Fransoa Miterana kazao da je bio posebno bezobziran kada je rekao da muslimanskoj državi nije mjesto u Evropi.
Istovremeno, britanski zvaničnici govorili su o bolnoj ali, kako je rečeno, stvarnoj kršćanskoj Evropi. Nasuprot britanskim i francuskim stavovima, kazao je Klinton, njemački kancelar Helmut Kol, među ostalim, podržavao je ukidanje embarga na oružje, što nije uspjelo jednim dijelom i zato što Njemačka nije imala mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a.
Brenč je napisao i da je Klinton zvučao kao da ima obavezu da počne ispočetka i da uz sva ova ograničenja potraži mogućnosti da zaustavi nasilje u Bosni i Hercegovini.