U okviru manifestacije „Musalla 2021“ sinoć je u prostoru Hamzibegove džamije, pred velikim brojem posjetilaca, promovisana knjiga hafiza Halila ef. Mehtića pod nazivom „Sloboda robije“. Radi se o autobiografskoj knjizi u kojoj je autor opisao svoja iskustva progona i zatvaranja u periodu nekadašnje socijalističke Jugoslavije, kada je nepravedno optužen i osuđen za verbalni delikt i ugrožavanje države.
Prisutnima su se obratili glavni sanskim imam, Mirza ef. Žerić i dr. Izet ef. Terzić, profesor na Islamskog pedagoškom fakultetu u Bihaću, nakon čega je o knjizi i svojim iskustvima u vremenu isljeđivanja i lažnih optuživanja, kao i zatvorskim danima govorio autor Mehtić.
Istaknuto je kako knjiga govori o teškom vremenu kada u doba komunizma nije bilo lahko biti musliman i slobodno ispoljavati svoja vjerska ubjeđenja. Imami su svaku svoju javno izgovorenu rečenicu morali po deset puta vagati i dobro promišljati da li bi mogla biti zloupotrebljena i pogrešno protumačena. Primjerice, meni su na teret stavili svako moje spominjanje i upotrebu riječi „nevjernik“ i tvrdili da time aludiram na Srbe i Hrvate, te time razbijam koncept famoznog „bratstva i jedinstva“ – naveo je u svojoj knjizi hafiz Mehtić.
Iz biografije hafiza Halila ef. Mehtića:
Nakon završetka školovanja, Halil ef. Mehtić je radio kao imam u Donjem Vakufu, a po završetku fakulteta radio je kao imam sultan Ahmedove džamije u Zenici. Uz imamske poslove obavljao je funkciju vjersko prosvjetnog referenta ili glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice u Zenici. Zbog zapaženih aktivnosti na vjerskom planu i drugih razloga, u januaru 1986. godine je uhapšen i osuđen na tri godine zatvora. Vrijeme provedeno u zatvorskoj ćeliji iskoristio je za učenje Kur'ana napamet, pa je tako postao jedini bh hafiz koji je hifz naučio u zatvoru. U dva mandata obavljao je dužnost predsjednika Ilmije i člana Vrhovnog sabora Islamske zajendice za bivšu Jugoslaviju.
Početkom agresije na zemlju priključuje se Armiji RBiH i postaje jedan od osnivača 7. muslimanske brigade. U poslijeratnom periodu je veoma aktivan u vjerskom i političkom životu, a motiv za pisanje knjige bio je, kako kaže, želja da se od zaborava otrgne i sačuva jedan dio naše istorije.
