Stari Majdan

Džemat stari majdan

img_0283dzamija

Džemat Stari Majdan je smješten na 8,5 kilometara sjeverozapano od centra Sanskog Mosta. Stari Majdan je jedno od najstarijih naselja na području Bosne i Hercegovine. U davnoj prošlosti je mijenjao ime, pa se tako zvao Maden-i Atik, Madeni-i Ahin – Željezni Majdan, Stari Unidan, Majdan i sada Stari Majdan.

Na staromajdanskom području od davnina se vadila, i prerađivala željezna ruda. Još u željeznom dobu je zabilježeno vadenje rude, a arheoloski nalazi nam govore da su ova nalazista bila aktivna jos u Rimsko doba. U Starom Majdanu možemo vidjeti Rimski Most, te Rimski put, koji je isao dolinom Sane, duž rudnih nalazišta.

Za vrijeme Osmanlija Stari Majdan je bio kapetanija, kojom je zapovijedao kapetan, i kadiluk na čelu sa kadijom. Za vrijeme kadiluka Starom Majdanu su pripadale slijedeće nahije: Kamengradska, Sana ili Kljuc, Sanica i Blagaj. Godine 1879.,1910. i 1921. Stari Majdanje bio grad, a 1885. i 1895. godine trgoviste. Prema podacima iz 1991. godine u Starom Majdanu živjelo je 1212 stanovnika od čega 1022 Bošnjaka, 55 pravoslavaca, 98 rimokatolika, te iz reda ostalih naroda 37 stanovnika. Po austrougarskom popisu iz 1879. godine na prostoru Starog Majdana je bilo šest džamija i pet mekteba.

Pretpostavlja se da je prva džamija sagrađena 1750. godine. Postoji slika džamije za koju se vjeruje da je to ta džamija, koja srušena 1971. godine zbog dotrajalosti, da bi 1973. godine bila sagrađena nova, na istom mjestu, koja je srušena 1992. godine, u srpsko-crnogorskoj agresiji. O porijeklu imena džamije govori jedini sačuvani pisani trag, uklesan na nišanu u haremu džemije, na kojem piše: “lbrahimbeg Biscevic 1292. hidzretske godine”. Naime, predaja govori kako je lbrahimbeg došao u Stari Majdan iz Lušci Palanke i tu poginuo. Zvali su ga Ibrahimbeg Palanka, pa je i džamija po njemu nazvana “Palanka”, te taj naziv i danas nosi. To je jedina obnovljena džamija u Starom Majdanu, od šest srušenih. Džamije u Donjoj i Gornjoj Gračanici srušene su 1925. godine, u Donjem Utrisu i Drobadijama 1952. Ove dvije posljednje srušene su na inicijativu tadasnjih komunističkih vlasti. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, srpski agresor je 1992. god., srušio džamije u Gornjem Utrišu i džamiju „Palanka“.

Prema katastru iz Austro-Ugarske, na parceli 157 i 153, a po pričanju starijih Majdanaca, u Starom Mjadanu je nekada postojala Musalla.

Stalnu imamsku službu u džematu Stari Majdan obavljali su slijedeći imami: Safet ef. Karić, Mehmed ef. Hodžić, Ahmed ef. Zahić, Nijaz ef. Dalipovski, Muhamed ef. Zahić, Muhamed ef. Ešić, Ramiz ef. Meranović, Osman ef. Hasanbegović, hfz. Muhibija Kavazović, Fadil ef. Varešlija i Husein ef. Pehlić, aktuelni imam džemata.

U poznatije alime koji su rođeni u ovom džematu mogu se ubrojiti i Ale ef. Memić, prof. lbrahim ef. Pašalić-Mulić, te hfz. Abdulah ef. Mujić, koji je zavrsio medresu 1921. godine, školovao se u Carigradu, i završio hifz. Umro je na sedždi, 1936. godine.panorama_stari_majdan.jpg

Prema katastru Austro-Ugarske je vakufska imovina džemata iznosila je 201,76 dunuma, a prema danasnjem uvidu u katastar vakufska imovina je svedena na svega 73,716 dunuma. Posto je Stari Majdan stara čaršija vjerovatno je bilo i više vakufa, ali nisu zabilježeni, jer je razvoj Starog Majdana bio izgubio svoj kontinuitet. Poznatiji vakifi džemata su: Zahić Bećir, Bešić Bajro, Derviš Zahić i Mujić Bego.

U džamiji se redovno klanja svih pet dnevnih namaza, džuma, teravija i bajrami, a mektebska nastava se izvodi po predviđenom planu i programu Rijaseta Islamske zajednice.

Podijeli